BiH    |    ENG

Braniteljice ljudskih prava u BiH izložene povećanim rizicima
Izvršna direktorica Fondacije lokalne demokratije Jasmina Mujezinović u razgovoru za Fenu najavila je da će uskoro biti objavljena analiza sigurnosnih rizika u radu braniteljica ljudskih prava protiv rodno zasnovanog nasilja.

Deklaracija o ljudskim pravima (Rezolucije 68/181 ) prepoznala je žene braniteljice ljudskih prava i naglasila relevantna prava i obaveze svih država kada je u pitanju njihova zaštita. Stoga je obaveza BiH da poduzme sve neophodne mjere da zaštiti braniteljice ljudskih prava i omogući njihovo slobodno djelovanje i rad - kazala je Mujezinović.

Radeći na programima koji podrazumjevaju zaštitu i poboljšanje ljudskih prava žena u BiH, Fondacija lokalne demokratije, a u suradnji s NVO i osobama koje su i same braniteljice ljudskih prava, uvidjela je da su „određene grupe braniteljica ljudskih prava izložene povećanim rizicima zbog specifične prirode svog posla, pitanja na kojima rade, konteksta u kome rade, zbog njihove geografske lokacije ili zato što pripadaju određenoj grupi ili se povezuju s njom“.

U skladu s uočenim problemima od septembra 2017. godine Fondacija lokalne demokratije implementira projekat „Ostati sigurne – Mreža sigurnosti za braniteljice ljudskih prava i aktivistice protiv rodno zasnovanog nasilja u Bosni i Hercegovini” u partnerstvu s Mrežom žena policajki BiH, te uz finansijsku podršku Kraljevine Holandije.

Fokus je na pružanju sistemskih odgovora na kršenje prava braniteljica ljudskih prava s ciljem osiguranja njihovog boljeg položaja, sigurnijeg okruženja i veće vidljivosti.

- Činjenica je da je braniteljicama ljudskih prava povećena posebna pažnja na međunarodnom nivou - kroz usvajanje Deklaracije UN-a o braniteljicama ljudskih prava , Rezolucije 68/181, te uvođenjem funkcije Specijalnog izvjestitelja UN-a o poštovanju prava braniteljicama ljudskih prava. U tom kontekstu, a posebno zbog pristupanja Evropskoj uniji, BiH bi trebala pružati efikasnu i kontinuiranu zaštitu ovim osobama – ukazala je Mujezinović.

Inače, na globalnom nivou od 2008. godine napadi na braniteljice ljudskih prava postali su učestaliji, pa tako nisu zaobišli ni područje Bosne i Hercegovine.

- Većina prijetnji koje su u našoj zemlji upućene braniteljicama ljudskih prava imale su rodnu konotaciju i to najčešće zbog njihove borbe za prava žena, koje se ogleda kroz rad sa žrtvama nasilja, ženama žrtvama rata, svjedočenja protiv ratnih zločina i slično. Braniteljice ljudskih prava u odnosu na svoje muške kolege izložene su specifičnim prijetnjama koje, između ostalih, uključuju seksualizirane klevetničke kampanje, direktne i indirektne prijetnje članovima porodica, prijetnje seksualnim napadom, te slanje eksplicitnih poruka ili slika - navela je Mujezinović.

Uloga braniteljica ljudskih prava je, kako kaže, da predstavljaju korektiv vlasti i pokretačku snagu, koja osigurava da poštivanje ljudskih prava ne ostane samo „mrtvo slovo na papiru“.

U tom procesu svakodnevnica im je da su izloženi riziku ili im je ograničena sloboda kretanja.

Zato Mujezinović smatra neophodnim da nadležni rade na efikasnijem provođenju zakona u  BiH, gdje postoji zadovoljavajući zakonski okvir.   

BiH je ratificirala sve značajnije međunarodne i regionalne sporazume u oblasti ljudskih prava i sloboda. Najznačajniji sporazumi su sastavni dio Ustava BiH, a direktno se primjenjuju Evropska konvencija o ljudskim pravima i njeni protokoli.

Uzimajuću u obzir status ove konvencije u ustavnom poretku BiH ukazala je na značaj zaštite koju može pružiti Evropski sud za ljudska prava.

- U posljednje tri godine ovaj sud je razmatrao više od 2.890 predmeta iz BiH, od čega je odbačeno 2.818 svih aplikacija, a donio presudu povodom 55 pojedinačnih aplikacija. U dosadašnjoj praksi Sud je odlučujući o značajnim predmetima utvrdio neuklađenost samog Ustava BiH s Konvencijom - istakla je Mujezinović.  

U razgovoru za Fenu poručila je da je zbog veće zaštite braniteljica ljudskih prava potrebno raditi na razvijanju sistema prikupljanja i dokumentiranja informacija o napadima na braniteljice ljudskih prava, koji bi trebali zvanično biti evidentirani kao takvi, a ne kao „ometanja javnog reda ili mira“ ili „oštećenje imovine“.

Također, sugerisala je da i nevladine organizacije koje se bave zaštitom ljudskih prava i aktivistice protiv rodno zasnovanog nasilja formiraju mrežu koja bi se isključivo bavila zaštitom braniteljica ljudskih prava a u cilju poboljšanja položaja, zaštite ljudskih prava i izgradnje sigurnog radnog okruženja za braniteljice ljudskih prava.

Fena / FLD

 

O fondaciji

Fondacija lokalne demokratije je lokalna nevladina organizacija koja ima 18 godina dugo iskustvo u kreiranju, koordinaciji, upravljanju i pružanju tehničke i kadrovske podrške za različite projekte i programe.
više informacija